Lečenje spondilolisteze zavisi od stepena klizanja, simptoma, starosti i celokupnog zdravlja Foto: Shutterstock
Spondilolisteza je stanje kičme koje uzrokuje bol u donjem delu leđa, a javlja se kada jedan od pršljenova (kosti kičme) sklizne sa svog mesta na pršljen ispod njega. U većini slučajeva nehirurški tretman može da ublaži simptome, a ako je u pitanju teži oblik spondilolisteze, operacija je u većini slučajeva uspešna.
Spondilolisteza je nestabilnost kičme, što znači da se pršljeni pomeraju više nego što bi trebalo jer se dešava da gornji pršljen klizi sa svog mesta na pršljen ispod. Na taj način može da izvrši pritisak na nerv, što može da izazove bol u donjem delu leđa ili nogu.
Postoji nekoliko vrsta spondilolisteza:
Kongenitalna spondilolisteza nastaje kada se bebina kičma ne formira onako kako bi trebalo da bude pre rođenja. Nepravilni pršljenovi dovode osobu u opasnost od klizanja kasnije u životu.
Isthmička spondilolisteza nastaje kao rezultat spondilolize. Pukotina ili prelom oslabljuju kost.
Degenerativna spondilolisteza je najčešći tip i nastaje usled starenja. Vremenom, diskovi koji štite pršljenove, gube vodu. Kako diskovi postaju tanji, veća je verovatnoća da će skliznuti sa svog mesta.
Manje uobičajene vrste spondilolisteze su:
Traumatska spondilolisteza dešava se kada povreda prouzrokuje klizanje pršljenova.
Patološka spondilolisteza se javlja kada bolest – kao što je osteoporoza – ili tumor uzrokuje ovo stanje.
Post-hirurška spondilolisteza je klizanje kao rezultat operacije kičme.
Spondilolisteza i spondiloliza (defekt kičme, stresni prelom ili pukotina u kostima kičme, uobičajeno kod mladih sportista) se javljaju kod oko 4 do 6 odsto odrasle populacije. Moguće je da osoba živi sa spondilolistezom godinama, a da i ne zna da je ima, jer najverovatnije nema simptome. Degenerativna spondilolisteza (koja nastaje usled starenja i habanja kičmenog stuba) je češća posle 50. godine i češće se javlja kod žena nego kod muškaraca. Kada se bol u leđima javlja kod tinejdžera, istmička spondilolisteza (obično uzrokovana spondilolizom) jedan je od najčešćih uzroka.
Veća je verovatnoća da će osoba razviti spondilolistezu zbog:
Atletike: Mladi sportisti (deca i tinejdžeri) koji učestvuju u sportovima koji istežu lumbalnu kičmu, kao što su gimnastika i fudbal, imaju veću verovatnoću da razviju spondilolistezu. Do klizanja pršljenova dolazi tokom naglog rasta dece pa je spondilolisteza jedan od najčešćih razloga za bol u leđima kod tinejdžera.
Genetike: Neki ljudi sa istmičkom spondilolistezom rođeni su sa tanjim delom pršljena koji se zove pars interarticularis. Ovaj tanki komad kosti povezuje fasetne zglobove, koji dalje povezuju pršljenove direktno iznad i ispod i formiraju radnu jedinicu koja omogućava kretanje kičme. Ove tanje oblasti pršljenova imaju verovatnije će se polomiti i skliznuti. Degenerativna spondilolisteza takođe ima veliku genetsku komponentu.
Starosti: Kako starimo, mogu se razviti degenerativna stanja kičme, a to je kada habanje kičme oslabi pršljenove. Starije odrasle osobe sa degenerativnim stanjima kičme mogu da budu izložene većem riziku od spondilolisteze koja je češća nakon 50. godine.
Kako bi se utvrdilo koliko je teška spondilolisteza, lekar daje ocenu:
Niski stepen (I i II stepen) obično ne zahtevaju operaciju. Slučajevi niskog stepena se obično primećuju kod adolescenata sa istmičkom spondilolistezom i u skoro svim slučajevima degenerativne spondilolisteze.
Visoki stepen (stepen III i IV) može zahtevati operaciju ako imate jake bolove.
Prekomerno rastezanje kičme jedan je od glavnih uzroka spondilolisteze kod mladih sportista. Genetika takođe može da ima značajnu ulogu, dok su neki ljudi rođeni sa tanjom kosti pršljenova. Kod starijih osoba, na primer, habanje kičme i diskova (jastuci između pršljenova) mogu da izazovu ovo stanje.
Simptome spondilolisteze neki ljudi možda neće ni osetiti tako da neki ljudi imaju to stanje, a to ni ne znaju. Ako simptomi ipak postoje glavni je bol u donjem delu leđa koji može da se proširi na zadnjicu i niz butine. Takođe, od simptoma se javljaju:
Kako bi se utvrdilo postajnje spondilolisteze lekar prvo obavlja fizički pregled i traži informacije o simptomima. Verovatno će biti potrebno skeniranje kako bi se potvrdila dijagnoza:
Lečenje spondilolisteze zavisi od stepena klizanja, simptoma, starosti i celokupnog zdravlja pacijenta koji od lekara dobija infromacije o mogućnostima lečenja. Tretman moe da podrazumeva uzimanje lekova, fizikalnu terapiju ili operaciju.
Nehirurški tretmani su: