Lekari podsećaju da grip ne bi trebalo da se leči antibioticima Foto: Shutterstock
Grip i respiratorne infekcije su, prema zvaničnm odacima, tenutno u piku sezone, a uzrokuju ih virusi gripa tipa A i B, dok je virus tipa A odgovoran za najteže kliničke slike. Reč je o relativno teškoj bolesti respiratornog sistema koja je kod određenih rizičnih grupa češće praćena komplikacijama i smrtnim ishodom. To potvrđuje statistika prema kojoj svake godine u zemljama EU oko 70.000 ljudi prevremeno umre zbog bolesti koje se dovode u vezu sa gripom.
Gripom se svake godine zarazi skoro četvrtina stanovništva, a svaka četvrta zaražena osoba razvije simptome kao što su visoka temperatura – iznad 38°C, drhtavica, groznica, glavobolja, bolovi u mišićima i zglobovima kao i opšta slabost, iscrpljenost. U većini slučajeva simptomi su jako izraženi i u proseku je potrebno oko dve nedelje za potpun oporavak.
Lekari podsećaju da grip ne bi trebalo da se leči antibioticima, jer prolazi i bez njih. Kako savetuju, ima dosta simptomatske terapije za skidanje temperature, sprečavanje i ublažavanje kašlja. Ima i onih imunoprotektivnih lekova, probiotika, a širok je i spektar lekova koji mogu da pomognu detetu da što pre ozdravi i bez antibiotika.
Praksa pokazuje da se deca zaraze nešto češće od odraslih zbog nerazvijenog imunog sistema i lošijih higijenskih navika. Ali, stručnjaci ističu da brojna hronična oboljenja ili postojeći zdravstveni problemi mogu da povećaju rizik od ozbiljnih komplikacija uzrokovanih gripom, posebno kod starijih odraslih osoba.
Grupe ljudi koje su u većem riziku od razvoja komplikacija gripa su:
Lekari navode da iako spomenute grupe imaju veću verovatnoću da će razviti težak oblik bolesti u odnosu na inače zdrave osobe, pogotovo polovina dece i radno sposobnih odraslih osoba čije stanje zahteva intenzivnu negu nemaju drugih zdravstvenih problema.