Naslovna / Zdravlje

Dijabetes dozvoljava kvalitetan život uz dobru disciplinu i redovne kontrole

Priredio/la: M. R.|17:00 - 19. 06. 2021.

Program uravnotežene ishrane jedan je od prvih koraka koji će život sa dijabetesom učiniti boljim

dijabetes-ishrana-insulinska rezistencija Dobar režim ishrane olakšaće borbu sa dijabetesom Foto: Shutterstock

Uz dobru organizaciju života, ali i disciplinu, i sa dijabetesom se može živeti kvalitetno. Najvažnije je redovno meriti nivo šećera u krvi i pravilno dozirati insulin, kako ne bi došlo do dodatnih komplikacija. Postoji nekoliko tipova ove bolesti, a ako imate predijabetes, rizik od razvoja punog dijabetesa možete umanjiti ishranom sa niskim sadržajem šećera i redovnom fizičkom aktivnošću.

Tipovi dijabetesa

Dijabetes tip 1

Poznat i kao maloletnički dijabetes, ovaj tip se javlja kada telo ne uspeva samo da proizvede insulin. Pacijenti sa ovim vidom dijabetesa praktično zavise od insulina, što znači da moraju da ga svakodnevno unose kako bi organizam funkcionisao.

Dijabetes tipa 2:

Utiče na način na koji telo koristi insulin. Iako se još uvek proizvodi za razliku od tipa I, ćelije na njega ne reaguju tako efikasno kao nekada. Ovo je najčešći tip dijabetesa, a prema navodima američkog Nacionalnog instituta za dijabetes i digestivne i bubrežne bolesti, ima jake veze sa gojaznošću.

Gestacijski dijabetes se javlja kod žena tokom trudnoć,e kada telo može da postane manje osetljivo na insulin. Ne javlja se kod svih žena i obično prolazi nakon porođaja.

Ređe vrste dijabetesa su monogenski dijabetes i dijabetes povezan sa cističnom fibrozom.

Šta je predijabetes

Prediabetesom ili graničnim dijabetesom lekari nazivaju stanje kada je šećer u krvi obično u rasponu od 100 do 125 miligrama po decilitru (mg/dl). Normalan nivo šećera u krvi iznosi između 70 i 99 mg / dL, dok će osoba sa dijabetesom imati nivo šećer u krvi viši od 126 mg/dl.

Kod predijabetesa je glukoza u krvi viša nego obično, ali ne toliko visoka da daje razvijeni dijabetes. Ljudi sa predijabetesom su, međutim, u većem riziku od razvoja dijabetesa tipa 2, iako obično nemaju simptome punog dijabetesa.

Slični faktori rizika za predijabetes i dijabetes tip 2

  • prekomerna težina
  • porodična istorija dijabetesa
  • osobe sa sa nivoom holesterola lipoproteina visoke gustine (HDL) nižim od 40 ili 50 mg/dL*
  • lična istorija hipertenzije
  • trudnice sa gestacijskim dijabetesom ili prekomernom porođajnom težinom deteta
  • istorija sindroma policističnih jajnika (PCOS)
  • osobe starije od 45 godina
  • osobe koje pretežno sede i nemaju fizičku aktivnost ia

Ako lekar utvrdi da osoba ima predijabetes, preporučiće promenu zdravstvenih i životnih navika koje u idealnom slučaju mogu da zaustave napredovanje bolesti, a regulacija telesne težine i zdravija ishrana su u tom slučaju apsolutno najbitniji.

Kako dolazi do problema sa insulinom

Još uvek nije sasvim jasno zašto dolazi do dijabetesa tip 1, dok dijabetes tip 2 ima jasnije definisane uzroke. Insulin omogućava glukozi iz hrane da pristupi ćelijama u telu i snabdeva ih energijom, a insulinska rezistencija je obično rezultat situacije kada:

  • osoba ima genetsku predispoziciju ili stanje u organizmu zbog kojih je veća verovatnoća da nije u stanju da proizvede dovoljno insulina
  • telo pokušava da proizvede dodatni insulin za obradu i procesuiranje viška glukoze u krvi
  • pankreas ne može da prati ove povećane zahteve, a višak šećera u krvi počinje da cirkuliše uzrokujući oštećenja
  • vremenom insulin postaje manje efikasan u uvođenju glukoze u ćelije, a nivo šećera u krvi nastavlja da raste

U slučaju dijabetesa tipa 2, insulinska rezistencija se odvija postepeno i zbog toga lekari često preporučuju promenu načina života u pokušaju usporavanja ovog ciklusa.

Saveti za promenu životnih navika koje mogu da uspore bolest

Jedan od prvih saveta lekara mogao bi da bude odlazak kod nutricioniste koji će pomoći programom uravnotežene ishrane. Ovo su neki od koraka koje osoba sa dijabetesom može da preduzme da bi ustanovila funkcionalan životni stil sa dijabetesom:

  • prehrana sa puno sveže hrane uključujući integralne žitarice, voće, povrće, nemasne proteine, mlečne proizvode sa malo masti i zdrave izvore masti poput orašastih plodova
  • izbegavanje hrane sa visokim sadržajem šećera, mnogo praznih kalorija ili kalorija koje nemaju drugih hranljivih vrednosti, poput zaslađenih gaziranih pića, pržene hrane ili slatkiša sa visokim sadržajem šećera
  • uzdržavanje od prekomerne količine alkohola – preporučije se izbegavanje i minimalne dozvoljene količine (jednog pića dnevno za žene ili dva pića dnevno za muškarce)
  • najmanje 30 minuta svakodnevnog vežbanja barem 5 dana u nedelji – hodanje, aerobik, vožnja biciklom ili plivanje
  • prepoznavanje znakova niskog nivoa šećera u krvi tokom vežbanja, uključujući vrtoglavicu, konfuziju, slabost i obilno znojenje
  • smanjenje indeksa telesne mase (BMI), što će nekim ljudima sa dijabetesom tipa 2 pomoći da efikasnije upravljaju ovim stanjem bez lekova

Uz to, dugoročno održavanje normalne telesne težine uticaće i na bolje opšte zdravlje.

Korišćenje insulina

Oboleli od dijabetesa tipa 1, i neki ljudi sa dijabetesom tipa 2, možda će morati da dodaju insulin kako bi pravilno nivelisali nivo šećera ukrvi. Dostupne su razne vrste insulina, a većina je grupisana prema tome koliko je dugotrajan njihov efekat. Neke osobe će koristiti injekciju insulina dugotrajnog delovanja da bi održavali konstantno niži nivo šećera u krvi. Moguće je i korišćenje kratkodelujućeg ili kombinovanog insulina. Bez obzira na vrstu insulina koja se koristi, nivo glukoze u krvi obično se proverava pomoću glukometra, prenosivog uređaja koji očitava vrednost nivoa glukoze.

Samokontrola je najsigurniji način na koji osoba može da proveri i sazna svoj nivo šećera u krvi. Pretpostavka nivoa na osnovu bilo kog fizičkog simptoma može biti opasna, osim ako osoba ne oseti i ne posumnja na izuzetno nisku glukozu smatrajući da joj je potrebna brza, interventna doza.

Prekomerni insulin može izazvati hipoglikemiju ili izuzetno nizak nivo šećera u krvi i dovesti do mučnine, znojenja i trešenja celog tela. Zbog toga je važno pažljivo merenje, kao i konzumiranje hrane koja maksimalno uravnotežava nivo šećera u krvi.

Korisni saveti za redovnu samostalnu proveru nivoa glukoze

Iako se aparati za samokontrolu glukoze u krvi razlikuju, oni obično sadrže merač i test traku za generisanje očitavanja, kao i uređaj koji vrši mali ubod na koži zbog obezbeđivanja male količine krvi. U svakom slučaju, pogledajte uputstvo ali postoje i neki univerzalni saveti kojih bi trebalo da se pridržavate:

  • pre dodirivanja test tračica ili merača, uverite se da su vam obe ruke čiste i suve
  • ne koristite tračice više puta i držite ih u originalnom pakovanju kako biste izbegli da spoljna vlaga prodre u njih
  • držite pakovanje zatvoreno nakon testiranja
  • proveravajte rok trajanja
  • neki merači mogu da zahtevati kodiranje pre upotrebe, proverite sa proizvođačem
  • merač i trake čuvajte na suvom, hladnom mestu

Pre preuzimanja teksta sa našeg sajta obavezno pročitajte USLOVE KORIŠĆENJA. Posebno obratite pažnju na član 6. i 8.2.
TEME:
gordana plećević
15:30, 22. 06. 2021.
Odgovori

Зашто инсулин тресиба доводи до повећања телесне тежине

Vaš komentar nam je dragocen!

Ostavite odgovor

Preporučujemo