Naslovna / Ishrana

Kako kupus i spanać mogu umanjiti rizik od demencije

Priredio/la: D.T.|12:00 - 22. 04. 2022.

Ljudi stariji od 65 godina su u najvećem riziku od razvoja Alchajmerove bolesti. Obolele osobe imaju poteškoća da se se sete imena bližih srodnika, brzo menjaju raspoloženje, nisu u stanju da izvrše neke uobičajene zadatke

vitamin K Kupus i spanać bogati su izvori vitamina K za koje istraživači tvrde da može sprečiti rizik od hroničnpg gubitka kognitivnih sposobnosti Foto: Shutterstock

Kupus i spanać bogati su izvori vitamina K, za koji se tvrdi da može umanjiti rizik od razvoja demencije. Demencija ili senilnost je hronični, i obično ireverzibilni gubitak kognitivnih sposobnosti. Obuhvata širok dijapazon oboljenja koja uzrokuju dugoročnu nemogućnost pamćenja, učenja, komuniciranja i funkcionisanja, a najučestalije oboljenje je Alchajmerova bolest.

Vitamin K umanjuje rizik od kognitivnog pogoršanja

Rizik od pojave demencije raste sa starenjem. U ovom momentu još ne postoji lek za demenciju, ali postoje lekovi koji mogu ublažiti simptome. Stručnjaci nastoje da istraže tretmane koji mogu da umanje ozbiljnost simptoma ili spreče brzi napredak bolesti.

Studija sa Univerziteta AlMaarefa u Saudijskoj Arabiji navodi da vitamin K može svojim delovanjem umanjiti rizik od „kognitivnog pogoršanja“. Nova studija, koja je predstavljena na sastanku eksperimentalne biologije ispitivala je uticaj vitamina K na pacove.

Kupus i spać nisu jedini izvori vitamina K, ovog vitamina ima i u biljnim uljima, karfiolu, koprivi, prokelju, grašku, soji,  paradajzu, krompiru, šargarepi. Životinjski izvori vitamina K su riblje ulje, mleko, sir, žumance, jetra, kravlje mleko.

Oboleli imaju poteškoća da se sete imena članova najbliže porodice

Prema odrednici američkog Udruženja za Alchajmerovu bolest, demencija je opšti termin za gubitak pamćenja, jezičkih sposobnosti, rešavanja problema i drugih sposobnosti razmišljanja koja ometa svakodnevne aktivnosti. Smatra se da je Alchajmerova bolest posledica nakupljanja proteina amiloidnog plaka, koji može oštetiti moždane ćelije. Postoji i vaskularna demencija koja je posledica umanjenog protoka krvi u moždanom tkivu, ovo stanje može oštetiti moždane ćelije.

Prema najnovijim podacima Udruženja za Alchajmerovu bolest, ljudi stariji od 65 godina su u najvećem riziku od razvoja Alchajmerove bolesti. Obolele osobe imaju poteškoća da se sete imena bližih srodnika, brzo menjaju raspoloženje, nisu u stanju da izvrše neke uobičajene zadatke, imaju problema kada je u pitanju komunikacija.

Kupus i spanać za kosti i mozak

Kako bismo što duže bili zdravi i vitalni bitno je da unosimo dovoljne količine različitih vitamina i minerala u telo, naglašavaju doktori. Vitamin K je posebno dobar za očuvanje zdravlja kostiju, ali i moždanih funkcija. Ovog vitamina ima dosta u lisnatom, zelenom povrću. Profesor Mohamed El-Sherbiny, jedan od glavnih autora studije objašnjava da je vitamin K rastvorljiv u mastima i da može svojim delovanjem zaštiti mozak od razvoja Alchajmerove bolesti.

Postoje preporučene dnevne količine vitamina K u odnosu na godine starosti. Optimalni nivoi vitamina K se obezbeđuju unosom određenih količina ovog vitamina, a u slučaju manjka vitamina K postoje i suplementi – kaže prof.  El-Sherbiny.

Vitamin K i demencija

Pošto se pretpostavlja da vitamin K utiče na funkcije mozga, istraživači su tokom 17 meseci proučavali delovanje ovog vitamina na miševe. Jedna grupa miševa dobijala je suplemente vitamina K, a druga nije. Istraživači su davali miševima menahinon-7 (MK-7), za koji autori navode da je „glavni oblik vitamina K2“.

Pacovi su tokom studije prošli kroz niz testova kojima je ispitivano kognitivno funkcionisanje. Istraživana je anksioznost i ponašanje koje je najsličnije depresiji. Kod pacova koji su dobijali suplemente vitamina K zabeleženi su manji nivoi kognitivnih oštećenja, depresije i anksioznosti. Ovi pacovi imali su, kako navode autori studije, „poboljšanu prostornu memoriju i bolju sposobnost učenja.

Vitamin K2 pokazao je veoma dobar uticaj kada su u pitanju promene u ponašanju, funkcionalne, biohemijske i histopatološke promene na mozgu, kaže prof. El-Sherbiny. Studija pokazuje koliko je važno pratiti nivoe vitamina K kod osoba sa rizikom od razvoja demencije, smatraju autori.

Vitamin K i zdravlje mozga

Dr Jennifer Bramen, viši istraživač i neurolog izrazila je oprezan optimizam kada je reč o uticaju vitamina K na kognitivne sposobnosti. Potrebno je više istraživanja na humanoj populaciji, smatraju stručnjaci

Postoji više oblika vitamina K i svi imaju različite izvore u ishrani. MK-7 nalazi se u fermentisanom povrću i poznate su prednosti konzumacije ove hrane, kao i značaj mikrobioma u digestivnom traktu za dobro kognitivno funkcionisanje – objašnjava dr Bramen.22

Pre preuzimanja teksta sa našeg sajta obavezno pročitajte USLOVE KORIŠĆENJA. Posebno obratite pažnju na član 6. i 8.2.
TEME:
Vaš komentar nam je dragocen!

Ostavite odgovor

Preporučujemo