Naslovna / Psihologija

Stresleksing – kada opuštanje postane stresno

Priredio/la: S.St.M.|21:00 - 17. 10. 2024.

Stresleksing je stres zbog opuštanja. Briga o mnogim neurađenim stvarima dok pokušavamo da se opustimo može biti kontraproduktivna

stresleksing Jedna od posledica stresleksinga je i nesanica, jer nemogućnost opuštanja znači da ne možemo da se odmorimo i da nam je san ugrožen Foto Shutterstock

Pod stresom smo dok pokušavamo da se nateramo da se opustimo. Milion stvari stalno nam prolaze kroz glavu, čak i ako uspemo da ugrabimo nekoliko minuta da usporimo, naš um i dalje radi maksimalnom brzinom. Stresleksing, ili briga o nezavršenim poslovima koji nas čekaju dok se opuštamo, zapravo je kontraproduktivan. U avgustu 2020. Urban Dictionary uveo je odrednicu stresslaxing uz objašnjenje da se opuštanje od stresa definiše kao „biti toliko pod stresom da opuštanje čini da se osećate još više pod stresom jer ne radite na uzrocima vašeg stresa”. Za neke ljude, stresleksing može da se pretvori u začarani krug.

Šta je stresleksing

Stresleksing je osećaj stresa zbog toga što se opuštamo i odmaramo, a ne radimo ili ne obavljamo zadatke zbog kojih se osećamo pod stresom.

– To je kao da idete na plažu da se opustite nakon naporne nedelje, ali mislite na posao koji još uvek morate da obavite. U današnje vreme mnogi od nas osećaju ovu nelagodnost zbog opuštanja – objašnjava psiholog Sheena Sood.

Stresleksing odnosi se na anksioznost koju osećamo kada pokušavamo da se opustimoStoga nas aktivnosti koje bi trebalo da nas opuste, kao što je šetnja parkom ili zatvaranje očiju i ležanje, zapravo čine nervoznimStudija, koju je sproveo Penn State Research, navodi da se ljudi koji pate od anksioznosti odupiru opuštanju i nastavljaju da brinu tokom ovog vremena. Tehnike opuštanja često mogu da ih uznemire, pa čak i da ih uplaše.

Zašto pokušaj opuštanja izaziva stres

Ima nekoliko razloga zbog kojih pokušaj opuštanja izaziva stres:

1. Društveni zahtevi

Opuštanje se smatra luksuzom, a društvo od nas zahteva da se opustimo tek kada završimo sa svim svojim obavezama, kaže Sood. Dakle, postaje teško da se opustimo, pa čak i da pokušamo da se opustimo, jer su obaveze beskrajne. Ova kultura kontinuirane produktivnosti našem umu i telu otežava da se opuste. Studija Američke psihološke asocijacije navodi da su napori danas romantizovani, bez obzira na rezultate koje donose. Ova stalna potreba za ulaganjem truda može dovesti do toga da ne možemo da se opustimo.

2. Burnout

Mnogi od nas opuštaju se tek nakon što shvate da su iscrpljeni ili da je na njih uticao fizički stres.

– U takvom stanju, pokušaj opuštanja neizvodljiv je. Pokušavamo da se oporavimo i često osećamo krivicu što ranije nismo vodili računa o sebi. I tako smo opet pod stresom zbog opuštanja zbog ovog začaranog kruga – objašnjava Sood. Stoga, pokušaj da se opustimo kada smo mentalno iscrpljeni nije pametan. U ovakvim uslovima pokušaj opuštanja tokom meditacije može povećati stres, navodi se u studiji objavljenoj u Nature Human Behaviour.

3. Nesanica

Često pokušaj da se opustimo može izazvati neprospavane noći jer se preispitujemo – da li zaslužujemo da se opustimo i da li smo lenji. Ova sumnja u sebe u velikoj meri utiče na naš san i otežava nam da se odmorimo. Studija koju je objavio Scientific Reports ispitivala je moždanu aktivnost ljudi koji pate od nesanice. Primećena je povećana aktivnost u njihovom prefrontalnom korteksu, koji je odgovoran za planiranje. Dakle, kada se previše trudimo da zaspimo, možemo se osećati pod stresom.

Zašto je nekima teško da se opuste

Danas se smatra da je opuštanje luksuz i da ga treba zaslužiti.

– Ljudi ne shvataju da je odmor produktivan. Oni veruju da je samo mukotrpan rad oblik produktivnosti – kaže Sood. Otuda mnogi od nas ne mogu da se opuste. Opuštanje se ne posmatra kao briga o sebi, već se smatra sebičnim.

– Kako da se roditelj opusti i ne radi za svoje dete? Kako da budete dobar radnik, a da ne radite od jutra do sutra? Ova pitanja kod ljudi izazivaju sumnju u sebe i zato im je teško da se opuste – objašnjava Sood. Postoji mnogo razloga zbog kojih ne možemo da se opustimo, kao što su stres, depresija i anksioznost. Neki ljudi čak imaju negativnu konotaciju sa opuštanjem. Studija objavljena u časopisu Computers in Human Behavior govori o strahu od propuštanja. U njemu se navodi da se ljudi sa strahom da će nešto propustiti opiru opuštanju i isključivanju sa društvenih medija.

Koje su dugoročne posledice stresleksinga

1. Fizička bolest

Ako smo uvek pod stresom zbog opuštanja, naše telo nikada neće dobiti potreban odmor, a stres direktno utiče na naše zdravlje uzrokujući fizičke bolesti ili pogoršavajući postojeće bolesti..

2. Nesanica

Nemogućnost opuštanja znači da ne možemo da se odmorimo i da nam je san ugrožen, što može dovesti do stanja nesanice. Tada smo neispavani i imamo veoma nisku produktivnost.

3. Problemi mentalnog zdravlja

Odsustvo opuštanja i stres zbog opuštanja recept za probleme mentalnog zdravlja kao što su anksioznost, depresija i drugi.

Kako lakše da se opustimo

Veoma je važno da možemo da se opustimo da bismo obnovili energiju i odmorili se.

  • Uklonite osećaj krivice zbog opuštanja uz pomoć profesionalca i shvatite da je opuštanje produktivno.
  • Uključite u svakodnevnu rutinu aktivnosti koje će vas opustiti – kratke šetnje, joga ili čak uživanje u šoljici kafe, da navedemo samo nekoliko primera.
  • Probajte vežbe svesnosti (mindfulness) i „spustite se na zemlju” – prihvatite sadašnji trenutak i apsorbujte sve male životne radosti

Pre preuzimanja teksta sa našeg sajta obavezno pročitajte USLOVE KORIŠĆENJA. Posebno obratite pažnju na član 6. i 8.2.
TEME:
Vaš komentar nam je dragocen!

Ostavite odgovor

Preporučujemo