Citrusi stimulišu razvoj Faecalibacterium prausnitzii (F. prausnitzii), vrste bakterije u ljudskim crevima Foto: Shutterstock
Jedna pomorandža dnevno može da smanji rizik od depresije za 20 odsto, navodi se u studiji objavljenoj u Microbiome. Do ovog zaključka se došlo na osnovu studije iz 2016. koja je ukazivala na mogućnost da citrusi smanjuju rizik od depresije.
Objašnjenje za ovo otkriće pronalazi se u činjenici da citrusi stimulišu razvoj Faecalibacterium prausnitzii (F. prausnitzii), vrste bakterije koja se nalazi u ljudskim crevima, i tako utiču na proizvodnju neurotransmitera serotonina i dopamina – dva biološka molekula za koja se zna da podižu raspoloženje. Studiju je vodio dr Raaj Mehta sa Harvard Medical School i lekar u Massachusetts General Hospital.
Na osnovu velike baze podataka Nurses’ Health Study II (NHS2) započete 1989. godine sa ciljem da se pronađu faktori rizika za glavne hronične bolesti kod žena, naučnici su istraživali kako citrusi utiču na raspoloženje. Baza uključuje više od 100.000 žena i na svake dve godine pruža istraživačima detaljne informacije o njihovom načinu života, ishrani, upotrebi lekova i zdravlju. Naučnici su zato odlučili da iskoriste te podatke kako bi potražili dokaze da su medicinske sestre koje su jele dosta citrusa imale niže stope depresije u budućnosti od onih koje ih nisu konzumirale.
Dr Mehta kaže da je tim istraživača otkrio da konzumiranje jedne srednje pomorandže dnevno može da smanji rizik od razvoja depresije za oko 20 procenata. Pokazalao se da je taj efekat specifičan baš za citruse.
– Kada posmatramo ukupnu potrošnju voća ili povrća ili drugo pojedinačno voće kao što su jabuke ili banane, ne vidimo nikakvu vezu između konzumacije i rizika od depresije. Teško je uporediti efikasnost citrusa sa tradicionalnim antidepresivima, jer govorimo o prevenciji depresije, a ti lekovi se obično koriste za lečenje depresije kada je osoba već iskusi. U budućnosti, konzumiranje citrusa moglo bi da bude deo strategije za kontrolu depresije koja uključuje i ove tradicionalnije farmaceutske proizvode – smatra dr Mehta.
Istraživači su, na primer, analizirali uzorke stolice tokom godine. Koristeći rezultate sekvenciranja DNK iz tih uzoraka stolice, tražili su veze između unosa citrusa i određenih vrsta bakterija u mikrobiomu creva. Primetili su da se izdvojila jedna vrsta bakterija – F. prausnitzii. Naime, nje je bilo više kod ljudi koji nisu bili depresivni nego kod onih koji jesu, a konzumiranje dosta citrusa je takođe imalo veze sa visokim nivoom ove bakterije. Na osnovu toga je utvrđeno da F. prausnitzii bakterija može da dovede u vezu konzumaciju citrusa sa dobrim mentalnim zdravljem.
Naučnici ističu da vrlo često možemo da čujemo da je riba „hrana za mozak“, ali niko ne kaže da su i „pomorandže hrana za mozak“. Oni podsećaju da bakterija F. prausnitzii ima veze sa dobrim zdravljem na mnogo načina, kao što je smanjenje rizika od razvoja inflamatorne bolesti creva, mada, priznaju da nisu bili svesni veze između njenog uticaja na mentalno zdravlje.