Vitamini i suplementi

Ko bi trebalo da uzima suplemente vitamina D u jesen i zimu

Priredio/la: Ma.R.Izvor: Public Health Agency/PHA

Postoje dokazi koji ukazuju na to da nizak nivo vitamina D može biti povezan sa variranjem raspoloženja kao i pojave depresije posebno tokom zimskih meseci kada je izloženost sunčevoj svetlosti smanjena

Agencija za javno zdravlje (Public Health Agency/PHA) objavila je nove preporuke za uzimanje suplemenata vitamina D ove jeseni i zime. Stručnjaci apeluju na važnost unošenja ovog vitamina kako bi naše kosti, zubi i mišići bili zdravi i u optimalnoj formi, a ukupno zdravlje što stabilnije.

Zašto nam je važan vitamin D u svako godišnje doba

Vitamin D je esencijalni vitamin koji je svim osobama potreban za očuvanje opšteg zdravlja. Dobijamo ga iz tri glavna izvora: hrane, sunčeve svetlosti i suplemenata. Naše telo dobija deo vitamina D iz zdrave, uravnotežene ishrane koja podrazumeva hranu kao što su masna riba (losos, skuš, pastrmka, haringa, sardine), jaja, meso i mlečni proizvodi, kao i hrana obogaćena vitaminom D poput ovsenih pahuljica.

Međutim, mnoge kategorije stanovništva širom planete u opasnosti su da zbog nedovoljnih količina sunčeve svetlosti i neredovne i nekvalitetne ishrane ostanu bez dovoljnih zaliha ovog vitamina.

Šta menjaju jesen i zima: Kako da znamo da je vitamin D u dovoljnim količinama u našem telu

Dr Hannah McCourt, menadžer za unapređenje zdravlja i socijalne dobrobiti u PHA, rekla je ovim povodom:

– Tokom letnjih meseci, od kraja marta ili početka aprila do kraja septembra, naša tela mogu da proizvedu i sintetišu vitamin D u količinama koje su nam potrebne iz hrane i sunčeve svetlosti. Međutim, tokom jeseni i zime, sa smanjenom dnevnom svetlošću, savetujemo svima da razmotre uzimanje suplementa vitamina D od 10 mikrograma svakog dana kako bi se očuvalo zdravlje kostiju, zuba i mišića.

Ko bi trebalo da unosi vitamin D suplementacijom svakodnevno

Pojedine grupe ljudi trebalo bi da uzimaju suplemente vitamina D od 10 mikrograma svakog dana tokom cele godine. Prema preporukama Public Health Agency/PHA) to su:

  • trudnice i dojilje
  • bebe koje su dojene od rođenja
  • svako dete uzrasta od jedne do pet godina
  • osobe starije od 65 godina
  • osobe koje su malo izložene suncu (vezane za kuću, provode duže periode u zatvorenom prostoru, oni koji pokrivaju kožu iz različitih razloga)
    Ljudi sa tamnom kožom, npr. osobe afričkog, afro-karipskog ili južnoazijskog porekla.

Do kojih zdravstvenih problema može da dovede nedostatak vitamina D

Vitamin D je od suštinske važnosti za naše zdravlje jer ima ključnu ulogu u više važnih procesa u organizmu:

  • Vitamin D pomaže telu da apsorbuje kalcijum iz hrane. Kalcijum nam je potreban za jake kosti i zube a njegov nedostatak može dovesti do bolesti poput rahitisa kod dece ili osteoporoze kod odraslih.
  • Igra važnu ulogu u jačanju imunološkog sistema. Pomaže telu da se bori protiv infekcija poput prehlade i gripa. Takođe, istražuje se njegov potencijalni uticaj na smanjenje rizika od ozbiljnijih bolesti, poput autoimunih poremećaja i nekih vrsta karcinoma.
  • Regulacija nivoa kalcijuma i fosfora u krvi. Ova dva minerala su ključna za zdravlje kostiju, a vitamin D pomaže da se njihovi nivoi održe u optimalnom balansu.
  • Zdravlje mišića. Nedostatak vitamina D može dovesti do slabosti mišića i povećanog rizika od padova, posebno kod starijih osoba.
  • Mentalno zdravlje. Postoje dokazi koji ukazuju na to da nizak nivo vitamina D može biti povezan sa problemima raspoloženja, poput depresije, posebno tokom zimskih meseci kada je izloženost sunčevoj svetlosti smanjena.