Mit ili istina, postoji li specifično naduveno „kortizol lice“, objašnjava endokrinolog

Vreme čitanja: oko 3 min.

Ovaj hormon se oslobađa kao odgovor tela na stres

Najveće koncentracije kortizola su u jutarnjim satima, a potom nivo kortizola postepeno opada i ima najniže vrednosti uveče Foto: Shutterstock

Kortizol, popularno nazvan "hormon stresa" često se označava kao krivac za umor, razdražljivost, ali i specifično naduven oblik lica, takozvano, "kortizol lice". Moguće je da u izuzetno retkim slučajevima ovaj steroidni hormon izazove akne, glavobolju i natečeno lice. Lekari naglašavaju da u većini slučajeva otečeno ili naduveno lice nije posledica povišenog nivoa kortizola. Ovaj hormon se oslobađa kao odgovor tela na stres, ali sam po sebi ne izaziva stres.

Kada su najviši nivoi kortizola?

Nadbubrežne žlezde luče kortizol. Najveće koncentracije kortizola su u jutarnjim satima, a potom nivo kortizola postepeno opada i ima najniže vrednosti uveče. Povišen kortizol u jutarnjim satima je normalna pojava, nivo kortizola najviši je do 10 časova ujutru. Normalne vrednosti od 7 do 10 časova ujutru kod muškaraca i žena su od 6 do 23 mikrograma po decilitru. Nivo kortizila opada između 16 i 18 časova, najmanje vrednosti doseže u ponoć.

- Teško će kortizol izazvati naduto lice. Otoci i nadutost lica i očiju češće su reakcija na povećan unos soli, ekcem, alergije. Moguće je da se otoci na licu jave i posle spavanja na stomaku - kaže endokrinolog UCI Health dr Mehboob Hussain.

Visoke koncentracije kortizola su veoma retke

Lekari objašnjavaju da su visoke koncentracije kortizola veoma retke i uglavnom posledica duže primene kortizola u terapijske svrhe. Kortizol se prirodno oslobađa kada se budimo, pruža nam energiju i dodatnu budnost kada osetimo pretnju. Utiče na mnoge telesne funkcije, uključujući kontrolu metabolizma. Povećanje nivoa glukoze u krvi najbitniji je fiziološki efekat kortizola. Ovaj hormon je izuzetno koristan kada ga telo luči u pravoj količini i u pravom trenutku.

- U određenim situacijama telo produkuje veće količine kortizola, na primer, ako slomimo kost, imamo operaciju, visoku telesnu temperaturu - objašnjava dr Hussain.

Šta se dešava ako dođe do povišenog nivoa kortizola?

Kortizol je moćni saveznik tela, jer reguliše upalne procese, smanjuje upalu. Ipak, ako su nivoi kortizola povišeni u dužem vremenskom periodu može da dođe do bolesti kao što je Kušingov sindrom. Povećani nivo kortizola usled Kušingovog sindroma dovodi do promena telesnog sastava i pojave specifičnog tipa gojaznosti. Vidljive su promene na koži, potkožnom masnom tkivu i mišićima, u strukturi kostiju, usled čega dolazi do osteoporoze, upozoravaju doktori.

Stručnjaci dodaju da je Kušingov sindrom, ipak, veoma retka bolest i da će usled povišenog nivoa kortizola kod većine osoba da dođe do pojave akni, sindroma policističnih jajnika, metaboličkog sindroma.

Pojačava apetit

Visok nivo kortizola može da pojača apetit i da dođe do žudnje za slatkim i visokokaloričnim namirnicama, taloženja masnoća u predelu trbuha i na kraju metaboličkog sindroma.

Pored akni kod jačih koncentracija kortizola u krvi može da dođe do pojačane osetljivosti kože, lakšeg stvaranja modrica, crvenila (zajapurenog) lica, teškog umora, slabosti mišića, visokog krvnog pritiska, glavobolje, slabljenja koncentracije.

- Nelečeni i stalno visoki nivoi kortizola mogu da povećaju rizik od razvoja dijabetesa, kardiovaskularnih bolesti, osteoporoze, pa čak i psihijatrijskih poremećaja. Ove situacije su veoma retke, ali mogu da u bitnoj meri ugroze zdravlje - objašnjava dr Hussain.