Šta je stresna urtikarija: 3 simptoma ukazuju da je koprivnjačana izazvana stresom
Stres može da oslabi prirodnu zaštitnu barijeru kože i podstakne upalne procese, zbog čega se često pogoršavaju postojeće bolesti poput psorijaze, atopijskog dermatitisa ili akni
Stresna urtikarija, poznata i kao koprivnjača izazvana stresom, je kožna reakcija koja se manifestuje kao osip usled pojačanog stresa ili anksioznosti. Simptomi su svrab, crvenilo i oticanje kože, a uzrokovani su otpuštanjem neuropeptida koji aktiviraju mastocite u koži, što dovodi do otpuštanja histamina i drugih supstanci odgovornih za alergijsku reakciju.
Zašto nastaje stresna urtikarija?
Uz osećaj iscrpljenosti, stres može da dovede do problema sa spavanjem, povišenog krvnog pritiska i oslabljenih kognitivnih funkcija, a može da utiče i na kožu pojavom stresnog osipa. Pojam osip od stresa u svakodnevnom govoru najčešće se odnosi na koprivnjaču, odnosno urtikariju, objašnjava dr Whitney High, profesor na University of Colorado School of Medicine.
Koža je prema brojnim istraživanjima istovremeno i prvi senzor stresa i njegova prva meta. Upravo te složene interakcije između stresa, kože i nervnog sistema mogu da doprinesu razvoju koprivnjače i drugih kožnih stanja.
Stres pri tome može da oslabi prirodnu zaštitnu barijeru kože i podstakne upalne procese, zbog čega se često pogoršavaju postojeće bolesti poput psorijaze, atopijskog dermatitisa ili akni.
- Povišen nivo hormona stresa kortizola može da podstakne upalne procese i učini kožu osetljivijom i sklonijom svrabu i osipu - pojašnjava dermatolog dr Cheryl Rosen.
Kako izgleda osip od stresa koji izaziva stresna urtikarija?
Koprivnjača koja izbija usled stresa može da nastane i zbog povišene telesne temperature koju stres izaziva, ali i zbog povećanog lučenja histamina - hemijske supstance koju imuni sistem oslobađa kao odgovor na različite nadražaje. Posledica toga su crvenilo, oticanje i svarb kože.
Osipi izazvani stresom često se javljaju u obliku koprivnjače, odnosno tvrdih, uzdignutih crvenih fleka na koži. Osim što je vidljiva, stresna urtikarija može da svrbi, peče, pa čak i da boli, naglašavaju lekari. Stresna urtikarija obično se prvo pojavljuje kao natečene crvene tačkice ili fleke koje mogu da prekriju različite delove tela, najčešće lice, vrat, grudi i ruke. Veličina varira od sitnih tačkica do većih, spojenih područja.
Urtikarije najčešće pogađaju osobe u životnoj dobi od 20 do 40 godina i nešto češće se javljaju kod žena. Stručnjaci navode da ako je čovek već imao koprivnjaču uzrokovanu alergijom, veća je verovatnoća da će razviti i stresnu koprivnjaču.
Koliko traje osip od stresa?
Osip od stresa pojavljuje se naglo i može da traje samo jedan dan, ali i nekoliko nedelja. Pritom se često događa da jedan osip nestane, a na drugom mestu nastane novi, sve dok se stanje potpuno ne smiri ili ne leči. Stresna urtikarija može da se javlja u talasima, pa se ponekad ponovo pojavi i nekoliko nedelja nakon što nestane. Ako koprivnjača potraje duže od šest nedelja smatra se hroničnom urtikarijom i zahteva dodatnu dijagnostiku.
Prema podacima Američkog koledža za alergiju, astmu i imunologiju, oko 20 odsto ljudi barem jednom u životu doživi koprivnjaču. U većini slučajeva stanje može da se ublaži oralnim antihistaminicima, a ponekad osip nestane i sam, nakon što se ukloni uzrok. Kada je uzrok stres, korisne mogu da budu tehnike opuštanja, meditacija i druge metode ublažavanja napetosti.
Kako biste ublažili osip uzrokovan stresom, doktori navode nekoliko jednostavnih koraka:
1. Izbegavajte neke lekove - Aspirin i nesteroidni protivupalni lekovi poput ibuprofena kod osetljivih osoba mogu da pogoršaju simptome
2. Izbegavajte tuširanje vrućom vodom: Vruća voda može dodatno da pogorša stanje, stoga izbegavajte duge i parne tuševe. Koristite blage sapune bez parfema
3. Nosite udobnu odeću: Uska odeća može dodatno da iritira kožu zahvaćenu osipom. Birajte laganu i prozračnu odeću od prirodnih materijala - pamuk, lan, svila - dok se koža ne smiri
4. Probajte da smanjite nivo stresa: Ako je stres uzrok, pokušajte da ga ublažite. Pokušajte da pronađete tehniku opuštanja koja vam odgovara, bilo da je reč o tehnikama disanja, šetnji ili meditaciji. Važno je i izbegavati češanje jer ono dodatno podstiče svrab i povećava rizik od infekcije kože.