Zdravlje

Rizik od srčane smrti može da se otkrije genetskom analizom

Priredio/la: I. V.

Bolest koronarnih arterija je najčešći osnovni razlog iznenadne srčane smrti, a nove metode mogu da pomogne da se bolje identifikuju pacijenti koji bi imali najviše koristi od defibrilatora, koji spašava život

Rizik od iznenadne srčane smrti može da se otkrije genetskim rezultatom, a istraživači sa Smidt Heart Institute na korak su bliže identifikaciji pacijenata koji su u najvećem riziku od razvoja iznenadne srčane smrti – električnog kvara u srcu koji uzrokuje da ono prestane da kuca. Studija je imala za cilj da preciznije identifikuje ljude koji su u riziku od iznenadne srčane smrti među većim brojem pacijenata sa koronarnom bolešću koji nemaju uznapredovalu bolest srca.

Pacijenti sa koronarnom bolešću imaju 77 odsto rizik od iznenadne srčane smrti

Kako bi identifikovali one sa najvećim rizikom, istraživači su koristili poligeni skor rizika, koji se ranije pokazao uspešnim u predviđanju bolesti koronarne arterije. Ova studija Cedars-Sinai Medical Center je, međutim, prva za koju se pokazalo da je efikasna u identifikaciji pacijenata sa koronarnom bolešću, i to onih sa najvećim rizikom od iznenadne srčane smrti.

Studija objavljena ovih dana u časopisu Journal of the American College of Cardiology, pokazuje da su pacijenti sa koronarnom bolešću bez ozbiljnog oštećenja srčane funkcije imali najviši poligeni rizik, što znači 77 odsto povećan rizik od iznenadne srčane smrti.

– Kako bismo bolje predvideli i sprečili iznenadnu srčanu smrt, prvo moramo da shvatimo  genetsku vezu između nje i koronarne arterijske bolesti. Otkrili smo da je uključivanje informacija iz ove ocene genetskog rizika poboljšalo našu sposobnost da predvidimo iznenadnu smrt, bez obzira na druge poznate markere rizika. Najuzbudljivije je to što je genetika bila u stanju da identifikuje pacijente kod kojih je veća verovatnoća da će iznenadna smrt ograničiti njihov životni vek – objasnio je dr Roopinder Sandhu, profesor kardiologije i prvi autor studije.

Iznenadna srčana smrt ili srčani zastoj odgovoran je za oko 20 svih smrtnih slučajeva u svetu

Za razliku od srčanih udara (infarkta miokarda), koji su obično uzrokovani začepljenim koronarnim arterijama, koje smanjuju dotok krvi u srčani mišić, iznenadna srčana smrt najčešće je rezultat iznenadnog početka nestalne električne aktivnosti, koja narušava pumpnu funkciju srca. Pacijenti mogu da dobiju malo ili nimalo upozorenja, a poremćaj obično uzrokuje smrt u roku od nekoliko minuta, ako se ne izvrši reanimacija.

Iznenadna srčana smrt, koja se naziva i iznenadni srčani zastoj, predstavlja oko 300.000 smrtnih slučajeva svake godine u SAD, na primer, i predstavlja vodeći međunarodni zdravstveni problem, odgovoran za 15 do 20 procenata svih smrtnih slučajeva. Bolest koronarnih arterija je najčešći osnovni razlog iznenadne srčane smrti. Dr Sandh kaže da bi u budućnosti ovaj rad mogao da pomogne da se bolje identifikuju pacijenti koji bi imali najviše koristi od terapija koje spašavaju živote kao što je defibrilator.

Trenutno se većina iznenadnih srčanih smrti, oko 70 odsto, dešava kod pacijenata koji ne ispunjavaju trenutne smernice za prevenciju terapijom defibrilatorom. Dakle, savremena praksa ne samo da zanemaruje većinu pojedinaca koji dobiju iznenadnu srčanu smrt, već uključuje i elektrofiziologe koji postavljaju defibrilatore pacijentima sa uznapredovalom srčanom bolešću za koje je malo verovatno da će imati koristi od njih zbog ograničenog životnog veka.