Ishrana

Biljna jedinjenja mogu usporiti starenje i poboljšati imunitet, pokazuju istraživanja

Priredio/la: S.St.M.

Dodavanje više voća i povrća bogatog polifenolima vašoj ishrani može podržati opšte zdravlje i može usporiti biološko starenje. Većina stručnjaka za ishranu preporučuje da jedete više celih izvora biljnih polifenola umesto dijetetskih suplemenata

Istraživanja pokazuju da biljna jedinjenja, odnosno biljni polifenoli imaju svojstva protiv starenja. Polifenoli se mogu naći u mnogim biljnim namirnicama, kao što su bobičasto voće, kafa, zeleni čaj i orasi. Stručnjaci za ishranu preporučuju unos polifenola iz biljne hrane umesto suplemenata.

Voće i povrće za dugovečnost

Voće i povrće bogato biljnim polifenolima može podržati dugovečnost, navodi se u nedavnom pregledu objavljenom u časopisu Nutrients.

Biljni polifenoli imaju svojstva protiv starenja koja mogu usporiti starenje mozga, poboljšati imunološku funkciju i zaštititi od bolesti povezanih sa starenjem.

– Kada kažemo da polifenoli imaju „svojstva protiv starenja”, to znači da ova jedinjenja, kojih ima u izobilju u biljnoj hrani, mogu pomoći u usporavanju ili ublažavanju procesa povezanih sa starenjem na ćelijskom i molekularnom nivou – kaže Amy Kimberlain, registrovani dijetetičar sa sedištem u Majamiju i portparol Akademije za ishranu i dijetetiku.

Pored usporavanja ćelijskog starenja, konzumiranje više hrane bogate polifenolima može pomoći i da produžimo „zdravstveni vek”, odnosno, broj zdravih godina u našem životu, snižavanjem krvnog pritiska, holesterola i upale.

– Polifenoli imaju različite zaštitne i podmlađujuće efekte koji doprinose zdravijem starenju i dugovečnosti — dodaje Kimberlain.

Šta su biljni polifenoli

Biljni polifenoli su prirodna jedinjenja u voću i povrću sa antioksidativnim i inflamatornim dejstvom. Neki polifenoli doprinose boji i mirisu ove hrane. Postoji više od 8.000 vrsta polifenola, koji se često klasifikuju kao flavonoidi ili neflavonoidi.

Flavonoidi uključuju antocijanine – crveni pigment koji se nalazi u vinu, crnoj ribizli i crvenom luku – kao i flavonole, jedinjenje u tamnoj čokoladi, borovnicama i zelenom čaju. Neflavonoidi, kao što su fenolne kiseline, nalaze se u hrani kao što su divlje borovnice, kafa i šargarepa. Polifenoli u crvenom vinu i tamnoj čokoladi razlog su zašto neki ljudi tvrde da umereno uživanje u ovim poslasticama može podržati zdravlje.

Stručnjaci za ishranu kažu da je ishrana bogata voćem i povrćem najbolji način za dobijanje polifenola. Iako su suplementi polifenola dostupni, oni mogu biti u interakciji sa određenim lekovima. Najvažnije je da se jede cela hrana, a pre nego što započnemo uzimanje novih suplemenata treba da razgovaramo sa lekarom, naglašava Kimberlain.

Mogu li polifenoli pomoći da živimo duže i zdravije

Brojne studije pokazale su da biljni polifenoli podržavaju duži i zdraviji životStudija iz 2023. objavljena u časopisu BMC Medicine povezala je obrasce ishrane bogate polifenolima sa sporijim biološkim starenjem.

– Naše istraživanje pokazalo je da povećan unos polifenola kroz Green-MED ishranu (zelena mediteranska ishrana) ne samo da usporava biološko starenje, već i smanjuje visceralnu i intrahepatičnu masnoću, poboljšava osetljivost na insulin i ima blagotvorne efekte na funkciju mozga – kaže dr Iris Shai, profesor ishrane i epidemiologije na BGU, Izrael, vanredni profesor na Univerzitetu Harvard i viši autor studije iz 2023.

Green-MED je niskokalorična dijeta koja uključuje namirnice kao što su orasi, zeleni čaj i mankai, vodena biljka bogata polifenolima. Ova dijeta stavlja naglasak na biljnu hranu i ograničava prerađeno i crveno meso.

Istraživanja pokazuju da polifenoli pomažu u zaštiti od oksidativnog stresa i smanjuju rizik od neurodegenerativnih bolesti, poput Alchajmerove i Parkinsonove bolesti, bolesti srca i raka.

Oksidativni stres je glavni uzrok starenja i bolesti povezanih sa starenjem. Štiteći ćelije od oksidativnog oštećenja, polifenoli mogu pomoći u odlaganju ćelijskog starenja, smanjenju bora i zaštiti tkiva od degradacije – kaže Kimberlain.

Kako da u svoju ishranu unesemo više polifenola

Trenutne smernice za ishranu ne preciziraju koliko polifenola treba konzumirati dnevno da bismo imali zdravstvene koristi. Umesto da se fokusiramo na tačne količine, treba da u svoju ishranu uključimo više voća, povrća, semenki i orašastih plodova.

Hrana bogata polifenolima obično je bogata vlaknima, što može pomoći u smanjenju rizika od srčanih bolesti i raka debelog creva. Međutim, dodavanje previše vlakana odjednom može izazvati gasove, nadimanje ili grčeve u stomaku. Zato ove namirnice bogate polifenolima treba polako da uvodimo u svoju ishranu.

Kimberlain kaže da je dobro da se pridržavamo pravila „jesti dugine boje” i težiti šarenom voću i povrću. Da bismo imali raznovrsne polifenole, tanjir treba da napunimo različitim bojama biljnih namirnica, kao što su jagode, zeleni čaj, nar, kakao, brokoli, orasi, jabuke i luk.