Kušingov sindrom: Kada hormon stresa ugrozi zdravlje

Vreme čitanja: oko 3 min.

Nekoliko poznatih ličnosti nedavno je podelilo svoje iskustvo sa poremećajem koji menja izgled i utiče na celokupno zdravlje. Stručnjaci objašnjavaju šta je Kušingov sindrom i kako ga prepoznati

Posebno je važno reagovati ako simptomi dolaze postepeno i nisu tipični za vaš uobičajeni način života Foto: Shutterstock

Nakon što je jedna od poznatih ličnosti, Ejmi Šumer, glumica i komičarka javno govorila o Kušingovom sindromu, ova retka ali ozbiljna bolest privukla je pažnju javnosti. Šumer je otkrila da joj je dijagnostikovan Kušingov sindrom nakon što su komentari na internetu o njenom „naduvenom“ licu podstakli lekare da urade dodatne analize.

Šumer je objasnila da je primala injekcije steroida za ožiljke nakon smanjenja grudi i carskog reza, što je dovelo do razvoja egzogenog Kušingovog sindroma. Ona je istakla važnost slušanja sopstvenog tela i traženja medicinskog saveta kada se primete neobične promene. Pored Ejmi Šumer, i druge poznate ličnosti su javno govorile o svojim iskustvima sa Kušingovim sindromom, uključujući glumicu Bruk Šilds i glumca Čarlija Šina.

Donosimo vam odgovore na najčešća pitanja pacijenata, uz stručna objašnjenja dr Ešli Grosman, endokrinologa sa Univerziteta u Oksfordu.

Zbog čega se javlja Kušingov sindrom

Kortizol luče nadbubrežne žlezde, a on ima ključnu ulogu u regulaciji krvnog pritiska, srčanog ritma, ravnoteže elektrolita, odgovora na stres... Kada telo proizvodi previše kortizola, govorimo o Kupingovom sindromu.

Dva su najčešća uzroka:

Kortizol jeste hormon stresa, ali stres ne uzrokuje ovaj sindrom. Nema dokaza da način života može biti neposredni uzrok bolesti.

Kada se treba javiti lekaru zbog sumnje na Kušingov sindrom?

Lekaru se treba obratiti ako se u dužem vremenskom periodu pojave sledeći simptomi, naročito u kombinaciji :

  • Okruglo, „mesečasto“ lice
  • Masne naslage u predelu vrata i leđa („bivolja grba“)
  • Nagle promene u telesnoj težini (posebno stomak, lice)
  • Tanka koža, modrice i strije na stomaku
  • Povišen šećer, krvni pritisak ili holesterol bez jasnog uzroka
  • Pojačana maljavost kod žena, opadanje kose
  • Česte infekcije i produženo zarastanje rana
  • Psihološki simptomi (nesanica, depresija, razdražljivost)
  • Izražen umor, slabost mišića, bolovi u kostima

Posebno je važno reagovati ako simptomi dolaze postepeno i nisu tipični za vaš uobičajeni način života.

Kako se dijagnostikuje Kušingov sindrom?

Dijagnostika obuhvata fizički pregled, laboratorijske analize i snimanja, a najčešće uključuje:

Laboratorijske testove:

  • Kortizol u pljuvački (kasno uveče)
  • Kortizol u urinu (24-časovno prikupljanje)
  • Test supresije deksametazonom (procenjuje se odgovor tela na veštački kortikosteroid)

Anlize krvi:

  • Nivo ACTH (adrenokortikotropnog hormona) – pomaže u razlikovanju uzroka
  • Glukoza, lipidi, elektroliti, kalijum

Snimanja:

  • CT ili MRI nadbubrežnih žlezda i hipofize – za otkrivanje tumora ili uvećanja žlezda

Šta poneti lekaru na prvi pregled:

  • Stare fotografije radi poređenja fizičkih promena
  • Spisak lekova (uključujući kreme, inhalatore, suplementaciju

Lečenje

Terapija zavisi od uzroka nastanka Kušingovog sindroma:

  • prekid ili promena lekova, ako su kortikosteroidi uzrok
  • lekovi koji snižavaju kortizol ili blokiraju njegov efekat
  • operacija tumora nadbubrežne žlezde ili hipofize
  • radioterapija, dijeta sa više proteina i kalijuma

Kod pacijenata kojima se uklone obe nadbubrežne žlezde, može se razviti tzv. Nelsonov sindrom. On se javlja kod pacijenata koji su prethodno imali Kušingovu bolest i podvrgnuti su uklanjanju obe nadbubrežne žlezde. Nakon ovog zahvata, hipofiza može početi da proizvodi prekomernu količinu ACTH hormona, što dovodi do hiperpigmentacije kože i povećanja veličine hipofize. Ovo stanje je prvi put opisao Don Nelson 1958. godine, po kome je i dobilo ime.

Bez obzira na uzrok, Kušingov sinrom se može lečiti – ali je ključno da se na simptome reaguje na vreme.