Navike koje svakodnevno oštećuju bubrege: Ovi organi ćute dok ne bude kasno, osluškujte ih
Bubrezi svakog dana filtriraju ogromnu količinu krvi, uklanjaju toksine, regulišu nivo tečnosti i minerala u organizmu i pomažu telu da normalno funkcioniše. Iako su među najvažnijim organima, njihovo propadanje često prolazi gotovo neprimetno.
Šta se dešava kada se bubrezi oštete
Upravo zato bolesti bubrega dugo ostaju skrivene, a prvi ozbiljni simptomi javljaju se tek kada funkcija ovih organa bude ozbiljno narušena.
Kada bubrezi oslabe, štetne materije počinju da se zadržavaju u organizmu, dok se važne supstance izlučuju mokraćom. Takvo stanje postepeno remeti rad čitavog tela, a u najtežim slučajevima može da dovede i do potpunog otkazivanja bubrega.
Ishrana prepuna soli i prerađevina ozbiljno opterećuje bubrege i organizam
Savremena ishrana jedan je od najvećih neprijatelja zdravih bubrega. Velike količine soli, suhomesnatih proizvoda i prerađene hrane dodatno opterećuju njihov rad i utiču na zadržavanje tečnosti i porast krvnog pritiska. Poseban problem predstavlja svakodnevna navika da se hrana dodatno soli, čak i kada već sadrži dovoljno natrijuma.
Preteran unos mesa i mesnih prerađevina dodatno povećava opterećenje organizma, naročito kada se istovremeno unosi malo povrća i vode. Takav način ishrane vremenom može da bude okidač za stvaranje kamena u bubrezima i postepeno slabljenje njihove funkcije.
Nedovoljno vode otežava rad bubrega
Organizam bez dovoljno tečnosti mnogo teže izbacuje toksine. Kada je unos vode mali urin postaje koncentrovaniji, što pogoduje stvaranju kamena i dodatno opterećuje bubrege.
Posebno je rizično kada se malo vode kombinuje sa velikim unosom soli i proteinske hrane. Tada bubrezi rade pod konstantnim pritiskom, pokušavajući da održe ravnotežu u organizmu. Redovan unos obične vode doprinosi lakšem izbacivanju štetnih materija i pomaže da se očuva normalna funkcija ovih organa.
Gojaznost i fizička neaktivnost ostavljaju posledice i na bubrege
Višak kilograma ne utiče samo na izgled i kondiciju. Gojaznost povećava rizik od visokog krvnog pritiska i dijabetesa, a upravo su te bolesti među glavnim uzrocima hroničnog oštećenja bubrega.
Nedostatak fizičke aktivnosti dodatno usporava metabolizam i pogoršava stanje krvnih sudova. Kada telo dugo trpi takav način života, stradaju i organi koji zavise od dobre cirkulacije, među kojima su i bubrezi.
Visok pritisak i dijabetes dugo ne daju simptome
Povišen krvni pritisak i šećerna bolest često se nazivaju „tihim ubicama” jer godinama mogu da oštećuju organizam bez jasnih upozorenja. Bubrezi su među organima koji najviše trpe posledice takvih stanja.
Problem je i u tome što bolesti bubrega mogu dodatno da pogoršaju hipertenziju, pa nastaje začarani krug u kojem se zdravstveno stanje postepeno komplikuje. Redovne kontrole krvi, urina i krvnog pritiska zato imaju veliku ulogu u ranom otkrivanju problema.
Pušenje razara krvne sudove bubrega
Štetne materije iz cigareta ne utiču samo na pluća i srce. Pušenje oštećuje krvne sudove u celom organizmu, uključujući i one koji snabdevaju bubrege krvlju.
Vremenom dolazi do slabljenja cirkulacije i smanjene sposobnosti bubrega da normalno filtriraju krv. Rizik dodatno raste kod osoba koje već imaju hipertenziju, dijabetes ili višak kilograma.
Lekovi protiv bolova mogu da budu ozbiljna opasnost
Mnogi ljudi često i bez konsultacije sa lekarom uzimaju lekove protiv bolova, ne razmišljajući o posledicama. Dugotrajna i nekontrolisana upotreba pojedinih preparata može ozbiljno da ošteti bubrege.
Posebno su problematični nesteroidni antiinflamatorni lekovi koji se često koriste protiv glavobolje, bolova u leđima ili temperature. Rizik raste kada se koriste dugo, u velikim dozama ili bez dovoljnog unosa tečnosti. Pored njih, određeni antibiotici i drugi medikamenti takođe mogu da budu štetni za bubrežnu funkciju.
Bolesti bubrega često napreduju neprimetno
Najveći problem kod bubrežnih oboljenja jeste to što simptomi dugo izostaju. Mnogi ljudi tek u uznapredovaloj fazi saznaju da su im bubrezi ozbiljno oštećeni. Kada funkcija ovih organa drastično oslabi, jedine mogućnosti lečenja postaju dijaliza ili transplantacija.
Zbog toga stručnjaci upozoravaju da prevencija ima ključnu ulogu. Zdrava ishrana, dovoljno vode, fizička aktivnost, prestanak pušenja i oprez pri korišćenju lekova mogu značajno da smanje rizik od razvoja bolesti bubrega i sačuvaju njihovu funkciju tokom života.
(eKlinika.rs)
eKlinika zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.