Znate li da srčani udar može da se dogodi i kada arterije nisu zapušene

Pacijent ima bol u grudima, analize pokazuju oštećenje srčanog mišića, a lekari sumnjaju na infarkt. Međutim, koronarografija otkriva nešto neočekivano: nema značajnog suženja arterija koje snabdevaju srce krvlju. Kako je onda došlo do srčanog udara?

Kada pomislimo na infarkt, najčešće zamišljamo zapušenu arteriju koja sprečava krv da stigne do srčanog mišića. To jeste jedan od najčešćih mehanizama nastanka srčanog udara, ali nije jedini. Infarkt može da se dogodi i kada na koronarografiji nema značajnih prepreka protoku krvi.

Ovakva klinička slika poznata je pod skraćenicom MINOCA, a prema podacima Američkog udruženja za srce (AHA), zabeležena je kod približno 5 do 6 odsto pacijenata sa akutnim infarktom koji su upućeni na koronarografiju.

Kako srce može da doživi infarkt ako arterije nisu zapušene?

Srčanom mišiću neophodan je stalan dotok krvi bogate kiseonikom. Kada taj dotok nije dovoljan, ćelije srčanog mišića mogu da budu oštećene, a ako nedostatak kiseonika potraje, deo njih može da odumre. Kod klasičnog infarkta najčešće dolazi do pucanja ili oštećenja aterosklerotskog plaka, stvaranja krvnog ugruška i naglog smanjenja ili prekida protoka krvi.

Međutim, kod pojedinih pacijenata do oštećenja srčanog mišića dolazi drugačijim mehanizmima, čak i kada velike koronarne arterije nisu značajno sužene.

Četiri razloga zbog kojih može da nastane infarkt bez značajnog suženja arterija:

1. Iznenadni grč koronarne arterije

Koronarna arterija može naglo da se stegne, odnosno da dođe do spazma. Takvo suženje privremeno smanjuje dotok krvi u srčani mišić. Ako je grč dovoljno snažan ili dugotrajan, može da izazove infarkt.

Zanimljivo je da arterija tokom kasnijeg pregleda može ponovo izgledati gotovo normalno, jer je grč u međuvremenu prestao.

2. Problem sa najsitnijim krvnim sudovima srca

Nisu samo velike koronarne arterije odgovorne za snabdevanje srca krvlju. Postoji i mreža veoma sitnih krvnih sudova, koji mogu nepravilno da funkcionišu.

Ovaj poremećaj naziva se koronarna mikrovaskularna disfunkcija. U određenim okolnostima može da dovede do ozbiljnog nedostatka kiseonika u srčanom mišiću, iako velike arterije nisu zapušene.

3. Krvni ugrušak koji se spontano razgradio

Ponekad se ugrušak formira u koronarnoj arteriji, privremeno prekine dotok krvi, a zatim se delimično ili potpuno razgradi pre nego što pacijent stigne na koronarografiju.

Moguće je i da manji ugrušak dospe u koronarnu arteriju iz drugog dela krvotoka. U oba slučaja može nastati oštećenje srčanog mišića, iako se prilikom pregleda ne vidi značajna prepreka.

4. Spontano raslojavanje zida koronarne arterije

Kod ovog stanja, poznatog kao SCAD, dolazi do spontanog razdvajanja slojeva zida koronarne arterije. Krv može da prodre između tih slojeva i smanji prostor kroz koji normalno protiče.

Ovo stanje je naročito važno prepoznati kod mlađih žena, uključujući žene tokom trudnoće ili nakon porođaja. Ne mora biti povezano sa klasičnim faktorima rizika za aterosklerozu.

Da li su simptomi drugačiji nego kod uobičajenog infarkta?

Ne moraju biti. Pacijent može da oseti snažan pritisak ili bol u grudima, koji se širi u levu ili obe ruke, leđa, vrat ili vilicu. Mogu se javiti i otežano disanje, hladan znoj, mučnina, vrtoglavica i izrazita slabost.

Na osnovu samih simptoma nije moguće pouzdano razlikovati infarkt sa značajnimsuženjem arterija od onog bez takvog suženja.

Zato je važno da se svaki novi, iznenadni ili neobjašnjiv bol u grudima koji pobuđuje sumnju na infarkt shvati ozbiljno i da se odmah pozove hitna pomoć.

Zašto normalna koronarografija ne znači da je srce zdravo?

Koronarografija prikazuje unutrašnjost velikih koronarnih arterija, ali ne može uvek da otkrije sve poremećaje koji su doveli do oštećenja srčanog mišića.

Zbog toga lekari mogu da preporuče dodatne preglede, posebno magnetnu rezonancu srca. Ona pomaže da se utvrdi da li je zaista došlo do infarkta ili je oštećenje srčanog mišića posledica nekog drugog stanja, poput miokarditisa, odnosno upale srčanog mišića.

Prema smernicama Evropskog kardiološkog društva, magnetna rezonanca ima važnu ulogu u razjašnjavanju ovakvih slučajeva.

Da li je ovakav infarkt manje opasan?

Odsustvo značajnog suženja arterija ne znači automatski da je stanje bezazleno. Prognoza zavisi od uzroka oštećenja srca, njegove težine i drugih bolesti koje pacijent ima. Kod pojedinih osoba postoji rizik od ponovljenih srčanih događaja, poremećaja srčanog ritma i srčane slabosti.

Ni lečenje nije isto za sve. Nekim pacijentima potrebni su lekovi koji sprečavaju grč arterija, drugima terapija usmerena na aterosklerozu ili poremećaj stvaranja ugrušaka. Zato je otkrivanje pravog uzroka presudno.

Najvažnija poruka je da prohodne koronarne arterije ne isključuju infarkt niti druga ozbiljna oboljenja srca. Čak i kada koronarografija ne pokaže značajno suženje, ispitivanje ne mora biti završeno. Upravo dodatna dijagnostika može da otkrije zašto je srčani mišić oštećen i kako sprečiti da se problem ponovi.

(eKlinika.rs)