Ranica na ruci koja ne prolazi može da bude infekcija retkom bakterijom: Akvarijum, bazen i voda su važan trag

   
Čitanje: oko 4 min.
  • 0

Crvenkast ili ljubičast čvorić na šaci koji ne prolazi, polako raste ili počinje da se širi duž ruke može da bude znak infekcije bakterijom Mycobacterium marinum. Ova neobična infekcija kože povezana je sa kontaktom sa ribama i kontaminiranom slatkom ili slanom vodom, zbog čega je poznata i kao „akvarijumski granulom“ ili „fish tank granuloma“.

Kako izgleda infekcija bakterijom Mycobacterium marinum na koži

Mycobacterium marinum pripada netuberkuloznim mikobakterijama i prirodno je povezana sa vodenom sredinom. Infekcija kod čoveka najčešće nastaje kada bakterija kroz oštećenu kožu dospe u organizam nakon kontakta sa kontaminiranom vodom, ribom ili školjkama. Zato mala posekotina ili ogrebotina na prstu tokom čišćenja akvarijuma može da bude važniji podatak nego što na prvi pogled izgleda. Problem je što kožna promena često ne nastaje odmah, pa osoba do trenutka kada potraži pomoć može potpuno da zaboravi na povredu i kontakt sa vodom.

Najčešća manifestacija jeste promena na mestu na kojem je bakterija ušla kroz kožu. Može da se pojavi kao crvenkast, plavičast ili ljubičast čvorić odnosno papula, koja postepeno raste, može da dobije neravnu ili bradavičastu površinu, stvori krastu ili da ulcerira.

Promene se najčešće pojavljuju na šakama i prstima jer su upravo ti delovi tela najviše izloženi tokom čišćenja akvarijuma, bazena ili rukovanja ribama. Mogu da budu relativno bezbolne, zbog čega osoba ponekad nedeljama ne doživljava promenu kao nešto zbog čega treba da ode kod lekara. Kod dela pacijenata infekcija ne ostaje ograničena na jedan čvorić. Mogu da nastanu novi čvorići koji se raspoređuju duž limfnih puteva uz ruku, stvarajući takozvani sporotrihoidni obrazac koji može da podseća na gljivičnu infekciju sporotrihozu.

Akvarijum, ribe, bazen i voda mogu da budu ključni trag

Da bi nastala infekcija, najčešće su potrebni oštećenje kožne barijere i izlaganje kontaminiranoj vodi ili direktan kontakt sa ribama ili školjkama. Zbog toga su među rizičnim situacijama održavanje akvarijuma, rukovanje ribama i aktivnosti tokom kojih povređena koža dolazi u kontakt sa određenim vodenim sredinama.

Jedan pregled literature koji je obuhvatio 652 prijavljena slučaja pružio je zanimljiv uvid u način nastanka infekcije. Među 193 slučaja kod kojih je izvor izlaganja bio poznat, 49 odsto bilo je povezano sa akvarijumom, 27,4 odsto sa povredama nastalim u kontaktu sa ribama ili školjkama, a 8,8 odsto sa povredama povezanim sa slanom ili bočatom vodom.

Isto istraživanje pokazalo je zašto pacijent ponekad teško povezuje promenu na koži sa događajem koji ju je izazvao. Među 40 slučajeva za koje je bio poznat period inkubacije, medijana je iznosila 21 dan, raspon od 5 do čak 270 dana, a kod 35 odsto infekcija inkubacija je trajala najmanje 30 dana.

Zašto Mycobacterium marinum može mesecima da ostane neprepoznata

Ova bakterija raste sporo i ima specifične uslove za kultivaciju, uključujući nižu optimalnu temperaturu nego mnoge druge bakterije koje se rutinski traže u laboratoriji. Zato su podatak o izlaganju vodi i sumnja lekara važni kako bi laboratorija primenila odgovarajuće uslove za dokazivanje M. marinum.

Dijagnoza može da zahteva biopsiju kožne promene, histopatološki pregled i mikrobiološku kulturu, a prema potrebi koriste se i molekularne metode. Ni mikroskopski pregled nije uvek dovoljan, jer se acidorezistentne bakterije ne vide u svakom uzorku. Koliko dijagnoza može da kasni pokazala je retrospektivna studija 28 pacijenata lečenih u Duke University Medical Center. Vodena ekspozicija zabeležena je kod 87 odsto pacijenata, čak 93 odsto imalo je promene na prstima ili šakama, a medijana vremena do dijagnoze iznosila je 3,5 meseca.

Još jedna retrospektivna studija kožnih infekcija netuberkuloznim mikobakterijama pokazala je isti problem iz druge perspektive. Prosečno vreme između kliničke prezentacije i dijagnoze iznosilo je 7,1 mesec, što dodatno pokazuje koliko ove infekcije mogu da budu dijagnostički izazovne.

Infekcija ne mora da ostane samo na koži

Kod većine ljudi M. marinum izaziva lokalizovanu infekciju kože i mekih tkiva, ali bakterija može da prodre dublje. Tada mogu da budu zahvaćene tetivne ovojnice, zglobovi ili kost, pa nastaju tenosinovitis, artritis ili osteomijelitis. Takve komplikacije posebno su važne kada promena traje dugo ili kada se pojave bol, otok i smanjena pokretljivost prsta, šake ili zgloba. Diseminovana bolest je retka, ali rizik od ozbiljnijih oblika veći je kod osoba sa oslabljenim imunskim sistemom.

U pomenutoj seriji od 28 pacijenata čak 19 imalo je invazivnu infekciju koja je uključivala tenosinovitis ili osteomijelitis, dok je devet imalo bolest ograničenu na kožu. Ovaj podatak ne govori da će većina ljudi sa M. marinum razviti duboku infekciju, jer je studija sprovedena u tercijarnom medicinskom centru u kojem se očekuju komplikovaniji slučajevi, ali dobro pokazuje zašto upornu promenu ne treba zanemarivati.

Kožna promena koja ne prolazi posle kontakta sa vodom zahteva pregled

Posebnu pažnju zaslužuje čvorić, ranica, ulceracija ili promena nalik bradavici na šaci ili prstu koja traje nedeljama i ne zarasta, naročito ako je prethodio kontakt sa akvarijumom, ribom ili vodom kroz oštećenu kožu. Lekaru treba pomenuti takvo izlaganje čak i ako se dogodilo nekoliko nedelja ili meseci ranije, jer upravo taj podatak može da usmeri dijagnostiku prema Mycobacterium marinum.

Lečenje zavisi od toga koliko je infekcija proširena i da li su zahvaćene samo koža i površinska meka tkiva ili i dublje strukture. Koriste se odgovarajući antimikrobni lekovi, ponekad u kombinaciji, a kod dubokih infekcija može da bude potrebno i hirurško lečenje; optimalna terapija nije potpuno standardizovana i randomizovane kontrolisane studije nedostaju.

Zbog toga dugotrajnu kožnu promenu nakon kontakta sa akvarijumom ili ribama ne treba samostalno mazati antibioticima ili kortikosteroidima i čekati da nestane. Mala ranica na prstu može da izgleda bezazleno, ali podatak da je nastala posle kontakta povređene kože sa vodenom sredinom može potpuno da promeni dijagnostički pravac.

(eKlinika.rs)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

eKlinika zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

ePodcast

  • Eur: <% exchange.eur %>
  • Usd: <% exchange.usd %>