Nisu sve masnoće loše, telo na nekoliko načina poručuje da su mu neophodne

Vreme čitanja: oko 4 min.

Savet je da unosimo vrste ribe bogate omega-3 masnim kiselinama, kao što su sardine, skuša, tuna, losos, pastrmka

Omega-3 masne kiseline mogu u bitnoj meri da deluju na nivo upalnih procesa i ublaže tegobe Foto: Shutterstock

Masnoće se uglavnom posmatraju kao isključivi krivci za gojaznost, iako nisu sve vrste masnoća loše. Masti su energetska rezerva, gradivni materijal za ćelijske membrane, bitne su za transport vitamina rastvorljivih u mastima A, D, E, i K. Učestvuju u termoregulaciji, zaštiti organa, slanju nervnih impulsa, lučenju hormona, regulaciji metabolizma. Nutricionisti napominju da su nam zdrave masti neophodne zajedno sa proteinima i drugim hranjivim materijama, mineralima, vitaminima. Ukoliko se ne preteruje sa konzumacijom nema opasnosti od gomilanja kilograma.

3 vrste masnoća

Trans masti su najnezdravije vrste masnoća, postoje i zasićene masti koje se ne smatraju ni posebno zdravim ni potpuno nezdravim, ali savet je da se unose u ograničenim količinama, jer mogu da doprinesu razvoju srčanih bolesti i drugih zdravstvenih problema.

Učestala upala zglobova je okidač za bol, ukočenost, smanjenu pokretljivost. Trans masti mogu u bitnoj meri da prodube simptome upale, ali zato neke druge vrste masnoća kao što su nezasićene, naročito omega-3 masne kiseline, mogu da budu od velike pomoći,

Istraživanje Univerzitetskog medicinskog centra u Pitsburgu navodi da omega-3 masne kiseline smanjuju simptome upale i čak slično deluju i kao nesteroidni antiinflamatorni lekovi (NSAID). Smatra se da na nekoliko načina telo može da poruči da su mu potrebne veće količine zdravih masnoća.

Suva i perutava koža

Suva koža je čest problem, a rešenje nekada može da bude konzumacija malo više zdravih masnoća. Istraživači Državnog univerziteta Oregon, kažu da su ćelije kože okružene slojevima masti i da zdrave masti direktno deluju na zdravlje kože. Navode da omega-3 masne kiseline treba da budu najvažniji deo ishrane, ako želimo zdravu i lepu kožu, jer antiinflamatorna svojstva ovih masnoća smanjuju osećaj iritacije.

Nedostatak vitamina D

Vitamin D je rastvorljiv u mastima, što znači da se ne može apsorbovati kroz vodu, već samo uz prisustvo masti. U slučaju slabosti mišića, lako lomljivih kostiju, hroničnih bolova, promena raspoloženja, smanjenje izdržljivosti i visokog krvnog pritiska, moguće je da patimo od manjka vitamina D. I pored toga što uzimamo suplemente vitamina D, potrebno je da u ishranu uključimo  dovoljne količine zdravih masti kako bi telo moglo da uspešno apsorbuje ovaj vitamin.

Hormonski disbalans

Kao što je navedeno vitaminu D potrebne su zdrave masti kako bi se pravilno apsorbovao, a vitamin D ima ključnu ulogu u održavanju hormonske ravnoteže. Kada su nivoi vitamina D niski, mogući su hormonski problemi. Stručnjaci navode da su masti osnovni gradivni blok za membrane svih ćelija u našem telu i mogu direktno da utiču na ravnotežu hormona.

Stalno smo gladni

I pored toga što se masnoće ističu kao veliki krivci za gojenje, one na duge staze mogu da nam budu od pomoći kada je u pitanju regulacija telesne težine, jer  doprinose osećaju sitosti.  Istraživanje Univerziteta u Čikagu, navodi da dijete sa visokim sadržajem masti mogu da budu korisne u dijetama za mršavljenje. Stalni osećaj gladi može da bude posledica nedovoljnog unosa masti.

Mentalna iscrpljenost

Upala može da deluje na mozak i dovede do osećaja mentalne iscrpljenosti, depresije, prema studiji iz 2019. godine.

Omega-3 masne kiseline mogu u bitnoj meri da deluju na nivo upalnih procesa i ublaže tegobe. U isto vreme nedostatak vitamina D koji se apsorbuje kroz masti, dovodi se u vezu sa depresijom i mentalnim zamorom.

Ljudskom telu su zdrave masti koje imaju bitne telesne funkcije neophodne.  Problem je što  često ne razlikujemo zdrave i nezdrave masti, i obično ne unosimo putem ishrane dovoljno zdravih masnoća.

Savet je da unosimo masne vrste ribe bogate omega-3 masnim kiselinama, kao što su sardine, skuša, tuna, losos, pastrmka. Dragoceni izvori zdravih masnoća su i masline, čija semenke, suncokret, semenke bundeve, badem, orah, lešnik. Savetuje se i ekstra devičansko maslinovo ulje, jaja, mlečni proizvodi sa punom masnoćama, tamna čokolada. Preporuka je da izbegavamo trans masti (margarin, industrijski, pekarski proizvodi) i da ograničimo unos zasićenih masti.