Šta se dešava u organizmu kada svakog dana jedemo orahe: Evo šta pokazuju istraživanja
Orasi su jedna od najzdravijih namirnica koje možemo da uključimo u svakodnevnu ishranu. Iako su bogati mastima i kalorijama, mogu povoljno da utiču na zdravlje srca, nivo holesterola, a možda i na zdravlje creva i mozga. Koliko ih je dovoljno pojesti i šta se zaista dešava u našem organizmu kada nam postanu svakodnevna navika?
Orasi su namirnica koju gotovo svi imamo u kući. Jedemo ih uz med, stavljamo u kolače, dodajemo salatama ili jednostavno uzmemo nekoliko jezgara kada poželimo nešto da gricnemo. Ali iza njihovog pomalo gorkastog ukusa krije se mnogo više od obične užine.
Bogati su zdravim mastima, vlaknima, vitaminima i materijama koje pomažu organizmu da se zaštiti od oštećenja ćelija. Posebno su vredni zbog omega-3 masnih kiselina biljnog porekla, koje su važne za zdravlje srca i krvnih sudova.
Naučnici već godinama istražuju kako redovno konzumiranje oraha utiče na naše zdravlje. Neki rezultati su veoma ohrabrujući, dok je za druge potrebno još dokaza.
Šta se dešava sa holesterolom kada redovno jedemo orahe?
Jedna od najbolje potvrđenih koristi oraha odnosi se na zdravlje srca. Iako sadrže dosta masti, najveći deo čine nezasićene, odnosno masti koje mogu povoljno da utiču na nivo holesterola u krvi.
Istraživanja pokazuju da redovno konzumiranje oraha može da pomogne u snižavanju LDL, takozvanog lošeg holesterola. To je važno jer njegov višak doprinosi stvaranju naslaga na zidovima krvnih sudova, što vremenom povećava rizik od srčanog i moždanog udara.
Velika analiza 49 kliničkih istraživanja, objavljena 2026. godine, u kojoj je učestvovalo više od 4.600 ljudi, pokazala je da redovno konzumiranje oraha može umereno da snizi loš i ukupni holesterol, kao i masnoće u krvi poznate kao trigliceridi.
Naravno, orasi nisu lek za povišen holesterol, ali mogu biti dobar saveznik zdravijoj ishrani, posebno ako njima zamenimo slatkiše ili nezdrave grickalice.
Da li orasi mogu da poboljšaju zdravlje creva?
Poslednjih godina naučnici sve više proučavaju vezu između hrane koju jedemo i milijardi korisnih bakterija koje žive u našim crevima.
Orasi sadrže vlakna i biljne materije koje mogu da posluže kao hrana određenim korisnim crevnim bakterijama. Kada se te bakterije hrane, stvaraju supstance koje pomažu u očuvanju zdravlja creva.
Neka istraživanja pokazala su da redovno konzumiranje oraha može povoljno da promeni sastav crevnih bakterija. Ipak, još nije dokazano da te promene kod svih ljudi dovode do boljeg varenja ili manjeg rizika od bolesti.
Drugim rečima, orasi mogu biti korisni za naša creva, ali nisu čudotvorno rešenje za probleme sa varenjem.
Mogu li orasi da poboljšaju pamćenje i zaštite mozak?
Zanimljivo je da orasi oblikom podsećaju na ljudski mozak, pa se često može čuti da su upravo zbog toga dobri za pamćenje. Naravno, njihov oblik nema nikakve veze sa stvarnim zdravstvenim koristima. Ono što naučnike zanima jesu zdrave masti i antioksidansi koje orasi sadrže. Ove materije učestvuju u procesima važnim za očuvanje zdravlja ćelija, uključujući i nervne ćelije.
Međutim, dokazi da svakodnevno konzumiranje oraha zaista poboljšava pamćenje još nisu dovoljno ubedljivi. U velikom istraživanju o orasima i zdravom starenju, koje je trajalo dve godine, naučnici nisu utvrdili značajno poboljšanje ukupnih sposobnosti pamćenja i razmišljanja kod starijih osoba koje su redovno jele orahe. Ipak, pojedini rezultati ukazali su na moguće koristi koje bi trebalo dodatno ispitati.
Zato je najrealnije reći da orasi mogu biti deo ishrane koja doprinosi zdravlju mozga, ali ne možemo očekivati da će nam samo zbog njih pamćenje postati bolje.
Da li orasi goje ili pomažu da budemo siti?
Mnogi izbegavaju orahe jer znaju da su kalorični. I zaista, jedna manja šaka sadrži oko 200 kalorija. Međutim, to ne znači da će nas orasi automatski ugojiti. Zahvaljujući zdravim mastima, proteinima i vlaknima, mogu da produže osećaj sitosti. Zato su dobar izbor kada između obroka osetimo glad.
Istraživanja pokazuju da umereno konzumiranje orašastih plodova ne mora da dovede do povećanja telesne mase, posebno kada njima zamenimo neku drugu, kaloričniju užinu.
Ipak, ako uz uobičajene obroke svakodnevno pojedemo i velike količine oraha, možemo uneti više kalorija nego što nam je potrebno.
Koliko oraha dnevno je dovoljno?
Za većinu zdravih odraslih osoba jedna manja šaka, odnosno oko 25 do 30 grama oraha dnevno, sasvim je dovoljna količina da obogati ishranu korisnim hranljivim materijama.ž Najbolje ih je jesti neslane, a mogu se dodati jogurtu, ovsenim pahuljicama, salatama ili pojesti kao samostalna užina.
Zanimljivo je i da tanka smeđa opna koja obavija jezgro oraha, iako pomalo gorka, sadrži korisne biljne materije poznate kao polifenoli. Zato nema potrebe da je uklanjamo.
I na kraju, možda je najvažnije da ne očekujemo čuda od jedne namirnice. Orasi neće sami sniziti visok holesterol, sprečiti demenciju ili rešiti probleme sa varenjem. Ali ako ih redovno jedemo u umerenim količinama, kao deo raznovrsne ishrane, možemo učiniti nešto dobro za svoje zdravlje.
(eKlinika.rs)
eKlinika zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.