Spavate u hladnoj sobi? Gde je granica između boljeg sna i noćnog mučenja

   
Čitanje: oko 4 min.
  • 0

Mislite da hladna soba garantuje dobar san? Nekada pomaže, ali postoji trenutak kada hladnoća počinje da krade energiju i zdravlje. Dok jedni ne mogu da utonu u san bez otvorenog prozora i hladnog vazduha, drugi se bude promrzli i umorni, iako su, bar na papiru, sledili savete o idealnoj temperaturi za san.

Istraživanja zaista pokazuju da spavanje u hladnijoj prostoriji može imati brojne koristi, od boljeg sna do povoljnog uticaja na metabolizam. Ali isto tako postoji jasna granica kada hladnoća prestaje da bude saveznik i postaje neprijatelj sna.

Zašto hladnija soba pomaže telu da bolje spava

Kako se približava vreme za spavanje, telo prirodno snižava svoju unutrašnju temperaturu. To je jedan od ključnih signala mozgu da je vreme za odmor. Kada je prostorija blago rashlađena, ovaj proces se odvija lakše i prirodnije.

Zbog toga mnogi ljudi u hladnijoj sobi:

  • brže utonu u san
  • ređe se bude tokom noći
  • imaju dublji i stabilniji san

Hladniji vazduh stimuliše i lučenje melatonina, hormona koji reguliše ciklus spavanja i buđenja. Kada se melatonin luči u dovoljnoj meri, san postaje kvalitetniji, a organizam ima više vremena za regeneraciju.

Lakše uspavljivanje i manje noćnih buđenja

Toplota može biti tihi sabotera sna. Studije pokazuju da više temperature mogu odložiti uspavljivanje i povećati broj buđenja tokom noći. Kada je soba hladnija, telo brže dobija signal da može da se opusti i „isključi”.

Zato ljudi koji spavaju u prijatno rashlađenoj prostoriji često imaju osećaj da su zaspali brže i da su noć „prespavali u jednom dahu”.

Pomoć kod noćnog znojenja i valunga

Noćno znojenje i valunzi ozbiljno narušavaju san, naročito kod žena u perimenopauzi i menopauzi. Hladnija soba može ublažiti nagle talase toplote, smanjiti znojenje i omogućiti telu da se lakše vrati u san nakon buđenja.

U tom smislu, temperatura spavaće sobe nije samo pitanje komfora, već i kvalitetnog hormonskog balansa tokom noći.

Može li hladnija soba smanjiti rizik od dijabetesa

Jedan od zanimljivijih nalaza istraživanja odnosi se na metabolizam. Spavanje u hladnijim uslovima može povećati aktivnost tzv. smeđe masti, vrste masnog tkiva koje pomaže sagorevanje kalorija i proizvodi toplotu.

Aktivnija smeđa mast povezuje se sa boljom osetljivošću na insulin. To znači da telo efikasnije koristi šećer iz krvi za energiju, što dugoročno može smanjiti rizik od predijabetesa i dijabetesa tipa 2.

Melatonin, san i anti-age efekti

Melatonin nije samo hormon sna. On ima snažno antioksidativno dejstvo i učestvuje u procesima obnove ćelija. Kada se tokom sna luči u optimalnim količinama, pomaže telu da se zaštiti od oksidativnog stresa i ubrzanog starenja.

Pošto hladnija temperatura podstiče njegovo lučenje, može se reći da kvalitetan san u odgovarajućim uslovima ima i potencijalni anti-age efekat.

Kada hladnoća postaje problem

Iako hladnija soba ima prednosti, nije svaka niska temperatura dobra za san. U praksi se pokazuje da je temperatura ispod 15 stepeni Celzijusa za većinu ljudi previše hladna.

Kada je prostorija prehladna, telo ne može da se potpuno opusti. Umesto regeneracije, ono troši energiju na održavanje telesne temperature. Rezultat je plići san i češća buđenja.

Ako temperatura padne ispod 12 stepeni, takvi uslovi se već smatraju nepovoljnim za celokupno zdravlje, posebno ako traju duže. Može doći do suženja krvnih sudova, pada telesne temperature i dodatnog opterećenja srca.

Prehladna soba često dovodi do:

  • napetosti mišića i jutarnje ukočenosti
  • hladnih šaka i stopala tokom noći
  • nemirnog sna i osećaja iscrpljenosti nakon buđenja

Poseban oprez potreban je kod starijih osoba, dece, kao i ljudi sa astmom, hroničnom opstruktivnom bolešću pluća i kardiovaskularnim oboljenjima, jer hladan vazduh može pogoršati simptome.

Idealna temperatura za san nije ista za svakoga

Iako se često navodi da je 18 do 20 stepeni Celzijusa optimalna temperatura za spavanje, važno je naglasiti da je osećaj komfora individualan.

Vodič:

  • 18 do 20 stepeni – idealno za većinu ljudi
  • 15 do 17 stepeni – nekima prija, ali može biti razlog čestih noćnih buđenja
  • ispod 15 stepeni – za većinu prehladno za kvalitetan san

Ako se budite promrzli, zgrčeni ili sa osećajem umora, to je znak da je temperatura za vas preniska, bez obzira na preporuke i „idealne brojke”.

Pravi balans je onaj u kojem se budite odmorni, bez osećaja hladnoće, ukočenosti ili iscrpljenosti. Temperatura koja prija vašem telu i snu uvek je važnija od opštih pravila.

Znaci da vam je u spavaćoj sobi suviše hladno

Iako se često oslanjamo na termometar, telo mnogo jasnije pokazuje da li mu noćni uslovi prijaju ili ne. Ako primećujete sledeće znakove, velika je verovatnoća da je temperatura u spavaćoj sobi preniska za kvalitetan san:

  • Budite se tokom noći sa osećajem hladnoće, naročito u rukama i stopalima
  • U snu ste zgrčeni ili ste stalno sklupčani kako biste se zagrejali
  • Često se budite bez jasnog razloga i teško ponovo zaspite
  • Ujutru se budite umorni, ukočeni ili sa bolovima u mišićima
  • Osećate napetost u telu, umesto opuštenosti nakon sna
  • Imate utisak da ste „prespavali noć”, ali se ne osećate odmorno

Ako se prepoznajete u više ovih stavki, vredno je pokušati sa blagim povećanjem temperature u sobi ili dodatnim slojem pokrivača. Cilj nije da vam bude toplo, već da telo tokom noći ne mora da se bori sa hladnoćom.

(eKlinika.rs)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

eKlinika zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

ePodcast

  • Eur: <% exchange.eur %>
  • Usd: <% exchange.usd %>